SVE O PSIMA

Svaki pas ima svoj dan...

03.06.2005.

NJEMAČKI BOKSER (Deutscher Boxer)


Matična zemlja: Njemačka

Podrijetlo: Prva slika boksera pojavila se na nekoj flamanskoj tapiseriji iz 17. stoljeća, ali kao plod umjetnikove fantazije, jer tada bokser nije postojao, budući da je stvoren istom 1850. godine u Munchenu križanjem mastifa, zvanog bullenbeisser, i buldoga. Bullenbeisser se koristio za lov na medvjede, buldog za borbu sa bikovima. Moglo se očekivati da će nasljediti krvoločnost svoji predaka, ali je pametnom selekcijom uklonjena agresivnost i ublažena fizionomija, koja nije ulijevala povjerenje. Njemača pasmina je, dakle, nastala od engleskih pasa. Savršenost krvnih linija i moralnih osobina postiže se već 1896. godine i tada se osniva prvi Boxer Club.

Opis:
Definiran je kao pas < >. Glava treba veličinom odgovarati tijelu, mršava, bez bora. Donja čeljust dulja je od gornje ali se, kad su usta zatvorena, ne smiju vidjeti ni zubi ni donja čeljust niti jezik. Nuška je široka i crna, nosnice širom otvorne. Uši su visoko nasađene i prikraćene; oči tamne; vrat okrugao; snažan; mišićav; bez podvoljka; tijelo je kvadratičnog oblika. Rep se skraćuje i nošen je uspravno. Prednje noge su ravne i međusobno paralelne. Mužjak je visok od 57 do 63cm, ženka od 53 do 59. Težina j od 30 do 32 kg mužjaci, 24 do 25 ženke.

Narav:
Vrlo je dobroćudan i vjeran. Nije zlopamtilo. Privržen je, naročito djeci. Lako uči.

Korištenje:
Kao službeni pas pomoćnik je policije, čuvar kuće, branitelj osoba, vodić slijepih. Prije svega je cijenjen i obljubljen kao pas za pratnju, veseo, tolerantan, zaigran, ali nešto nepovjerljiv prema strancima. Voli dinamičan život, pa ga je potrebno često izvoditi u duge šetnje.

Hrana:
Bokser troši mnogo energije pa je nezasitan. Ipak se ne smije udebljati jer bi to škodilo njegovom zdravlju i lijepom fizičkom izgledu. Dnevno treba 400g mesa, 300g riže ili kruha i nešto povrća.

Napomena:
Nije dugog vijeka pa često ne doživi niti deset godina. Naginje reumi pa ga treba dobro obrisati nakon šetnje po kiši. Zubima je potrebna redovita veterinarska kontrola.

SVE O PSIMA

BRZA PRETRAGA PASMINA
NJEMAČKI LOVNI TERIJER (Deutscher Jagdterrier)

ŠKOTSKI OVČAR DUGODLAKI (Rough Collie)

TORNJAK

ARGENTINSKA DOGA (ARGENTINE DOGO, DOGO ARGENTINO ili ARGENTINIAN MASTIFF)

NIZOZEMSKI ŠPIC (Keeshond)

OVČARSKI PAS IZ BEAUCEA (Berger de Beauce - Beauceron)

TROBOJNI GONIČ

VAJMARSKI PTIČAR (Weimaraner)

BRADATI KOLI (Bearded Collie)

ENGLESKI KRATKODLAKI PTIČAR - POINTER (Pointer)

AFRIČKI GOLOKOŽI PAS (Chien a peau nue)

GRENLANDSKI POLARNI PAS (Groenlandshund)

RODEZIJSKI GONIC (Rhodesian Ridgeback)

ESKIMSKI PAS (Eskimo Dog)

ŠIBA - INU (Shiba-Inu)

ENGLESKI MASTIF (Mastiff)

ŠKOTSKI TERIJER (Scottish Terrier)

PAS SV. HUBERTA (Bloodhound)

IBIČKI HRTOLIKI GONIČ (Podenco Ibicenco)

BRETONSKI EPANJEL (Epagneul Breton)

ISLANDSKI ŠPIC (Islandsk hund)

KRATKODLAKI BERNANDINAC (Kurzhaariger St. Bernardshund)

PIKARDIJSKI OVČAR (Berger Picard)

ŠARPLANINAC

IRSKI SETTER (Irish Red Setter)

ŠI-CU (Shih - Tzu)

BERNSKI PLANISKI PAS (Berner Sennenhund)

TALIJANSKI MASTIF (Mastino napoletano)

PERZIJSKI HRT (Saluki)

KRATKODLAKI FOKSTERIJER (Fox Terrier Smooth)

DUGODLAKI BERNANDINAC (Langhaariger St. Bernhardshund)

ISTRASKI OŠTRODLAKI GONIČ

PEKINŠKI DVORSKI PSIĆ (Pekingese)

ŠKOTSKI JELENJI HRT (DIRHAUND) (Deerhound)

GREYHAUND - ENGLESKI KRATKODLAKI HRT (Greyhound)

AFGANISTANSKI HRT (Afghan hound)

BOSTONSKI TERIJER (Boston Terrier)

MOPS (Pug - Mops - Carlin)

TIBETSKI MASTIF (Tibetan Mastiff)

MAROKANSKI PASTIRSKI PAS Aidi (Chien de Atlas)

ČIUAUA- ČIVAVA (Chihuahua)

ENGLESKI BASET (Basset hound)

FRANCUSKI BULDOG (Bouledogue Francais)

ENGLESKI BULDOG (Bulldog)

BRAZILSKA DOGA (Fila Brasileiro)

NENECKI POLARNI PAS - SAMOJEDSKI ŠPIC Samojed (lajka samojedskaja ili lajka neneckaja)

NJEMAČKI OVČAR (Deutscher Schaferhund)

ALJAŠKI MALAMUT- ALJAŠKI POLARNI PAS (Alaskan Malamute)

Bulterijer (Bull Terrier)

DALMATINSKI PAS

AMERIČKI KOKER ŠPANIJEL (American Cocker Spaniel)

ŠAR - PEJ (Shar- Pei)

ŠPANJOLSKI HRT (Galgo espanol- Lerber espanol)

LEONBERŠKI PAS (Leonberger)

HARLEKINSKA NJEMAČKA DOGA (Deutsche Harlekin Dogge)

BORDOŠKA DOGA (Dogue de Bordeaux)

Patuljasti Gubičar (Zwergschnauzer)

Rotvajler (Rottweiler)

Sibirski Haski (Siberian Husky)

Njemački Bokser (Deutcher Boxer)

Bigl- Engleski kunićar (Beagle)

BOSANSKI OŠTRODLAKI GONIČ- BARAK

Velski Terijer (Welsh Terrier)

Raselov Terijer (Jack Russel Terrier)

PUDL (Caniche)

LABRADORSKI RETRIVER (Labrador Retriever)

ZAPADNOŠKOTSKI BIJELI TERIJER (West Highland White Terrier)

ZLATNI RETRIVER (Golden Retriever)

MAĐŽARSKI OVČAR PULI (Puli)

DOBERMAN PINČ (Doberman Pinscher)

NJEMAČKE DOGE

AMERIČKI STAFORDSKI TERIJER (American Staffordshire Terrier)

STAFORDSKI BULTERIJER (Staffordshire Bull Terrier)

RJEČNIK STRUČNIH NAZIVA
AGRESIVNOST je sklonost psa da napada i grize druge životinje i čovjeka. Uzroci su često psihičke smetnje.

AUTOHTON, samonikao. Pasmine pasa, koje su u davna vremena boravile na određenom teritoriju, gdje su se razvijale i oblikovale, bez pojave mješanaca, i bez utjecaja čovjeka, smatraju se autohtonima, samoniklima.

ČEONI USJEK --> vidi STOP

DLAKA je najkarakterističnija osobina neke pasmine. Dlaka može biti glatka, kratka, svilenasta, kovrčava, duga, mekana, ravna, valovita, vunasta, oštra, bodljasta, tvrda. Može biti sa paležem, tigrasta, harlekinska, s točkicama ili mrljama, pastrvasta i sl.

DRESURA --> vidi školovanje

GREBEN je točka na leđima četveronožaca određena vrhovima lopatica. Visina psa se upravo mjeri od te točke do pada.

HIGIJENA je skup pravila koja pridonose čistoći psa, kao kupanje, češljanje, četkanje, čišćenje od nametnika, pravilna prehrana, šetnje.

HOD je manje ili više karakterističan način kretanja pda. Dio je ličnosti životinje i vrlo je važan za lovačke pasmine, koje skaču i trče, često po neprohodnim terenima.

IZLOŽBE PASA su priredbe na kojima se izlažu i ocjenjuju čistokrvni psi, upisani u rodovnu knjigu, tj. koji imaju rodvnik. Na izložbama ocjenjuju ispitani i ovlašteni sudci. Oni na temelju standarda, odobrenog od Međunarodne kinološke federacije (FCI), pregledaju kod svakoga psa: tipičnost za pasminu, boju i kvalitetu dlake, zubalo, stav nogu i hod, boju očiju i oblik ušiju, te opći dojam. Na osnovi toga pregleda sudac daje ocjenu. Psi ocjenjeni odlično mogu dobiti razna prvenstva od čega su poznate kandidature za prvaka države (CAC) ili za međunarodng prvaka (CACIB). Na bazi određenog broja tih kanditatura (a kod radnih pasa ocjenjenih na utakmicama) postiže se naslov međunarodnog šampiona.

KINOFIL je svaki ljubitelj i uzgajač pasa koji pokazuje zanimanje za uzoj i usvršavanje pasmine.

KINOLOG je osoba koja znanstveno ili stručno proučava probleme usvršavanja uzgoja, pasmina, genetike, nasljednih mana i svih pitanja vezanih za pse. Kinologija je znanosto o psima.

KLUB je udruženje uzgajača, vlasnika i ljubitelja pasa, koji stimuliraju poznavanje, usavršavanje i raprostranjenje određene pasmine ili grupe pasmina. Postanak kluba je obično vezan sa službenim priznavanjem neke pasmine.

MESNATO, znači ružičasto, boje mesa. Nos je mesnate boje ako je bez crnig pigmenata, što je dopušteno kod nekih pasmina.

NASLJEĐE su biološke osobine koji roditelji prenose na svoje potmostvo i to po zakonima genetike vrijede za veliki broj primjeraka, to se kod pasa, s obzirom na mali broj potomstva, ne može sa sigurnošću predvidjeti kakvo će ono biti. Stvar je, međutim, uzgajača da se za parenje uzimaju primjerke dobrih fizičkih i psihički osobina, kako bi se što više vjerodostojnosti dobili kvalitetno potomstvo. Vodje uzgoja na temelju podataka o nasljednim osobinama pojedinih pasa određuju rasplodnjake i daju dozvole za parenje.

NJUŠKA je vrh gubice na glavi psa. Boja njuške varira od pasmine do pasmine i može zavisiti o d boje dlake do oznaka.

NOGE služe za kretanje. Prednje noge, propisanih kutova, služe prije svega za podupiranje, dok stražnje, kosijeg položaja i mišićave, služe za pokretanje. Kod kupnje štendai preporučuje se pažljivo pogledati zglobove jer, ako su natečeni, štene vjerovatno boluje od rahitisa.

NOŠENJE je vremensko razdoblje u kojem se embrio (zametak) razvija u maternici majke. Kuja nosi (skotna je) 58 do 65 dana, već prama starosti i pasmini, okolini i broju štenaca.

OČI su različite za svaku pasminu, pa mogu biti raznih oblika i boja, npr. okrugle, bademaste, ispupčene, kose, duboko usađene itd., dok su po boji (koja najčešće zavisi od boje dlake) svjetlije ili tamnije, crne, smeđe, žute, crvene, boja jantar i sl.

ODGOJ je postupak kojim se psa nauči da ne prlja kuću, da nepotrebno ne laje, da spava na određenome mjestu, da se privikne na povodnik, brnijcu ako je potrebno itd.

OKOMITOST se često u standardu traži za prednje noge mnogih pasmina, koje moraju biti određenih kutova, a u cjelini daju dojam okomitosti.

PALEŽ su oznake otvoreno riđe boje na određenim mjestima, a to su: iznad očiju, na gubici, na grudima, na nogama.

PASMINA je skup istovrsnih primjeraka (individua) iste vrste ili podvrste, čije se fizičke i psihičke osobine nasljeđuju od generacije do generacije. Većina pasmina su plod umjetne selekcije koju je izvršio čovjek.

PASTRVAST je onaj pas kojemu je temeljnja boja dlake svijetla, a pokrivena je sitnim tamnim točkicama kao u pastrve.

PEDIGRE ili rodoslovlje je porijeklo psa, poznato nekoliko generacija.

PIGMENTACIJA je boja tkiva kože psa.

PODGRIZANJE je oblik zubala pri kojem je donja čeljust više ili manje uvučena, a ocjenjuju se kao nasljedna greška.

PODVOLJAK nazivamo kožu na vratu koja visi u borama, a može biti tipičan za pojedine pasmine.

PREDGRIZANJE je pojava na zubalu kada zubi donje vilice stoje ispred sjekutića gornje vilice (čeljusti). Ako standardom nije propisano, predstavlja tešku grešku.

PSETARNICA je mjesto gdje se uzgajaju psi i gdje se vrše parenja, te gdje se prodaje štenad čistokrvnih pasa. Naziv psetarnice je prijavljen nacionalnoj kinološkoj organizaciji, a preko nje i Međunarodnoj kinološkoj organizaciji. Ime psetarnice je zaštićeno, te se dodaje svakom imenu šteneta koje potječe iz nje. Psetarnice pružaju garaniciju za kvalitetu štenaca i u času kupnje predaju kupcu rodovnik šteneta.

RADNA PASMINA pomae čovjeku svojim radom koji joj je prirođen ili se stiče školovanjem. Tu spadaju sve lovačke pasmine, službeni psi, pastirski psi, psi za obranu, te svi psi za čuvanje imovine. Neke pasmine moraju položiti ispit iz rada, ako žele steći prvenstvo u radu ili nacionalnom kandidaturom (CAT - YU) te međunarodnom kandidaturom (CACIT)

REP ke po obliku i po nošenju karakteristika pojedine pasmine. Rep može biti kratak (po prirodi ili skraćen), dug, depeo, tanak, nošen visoko ili nisko, svinut sa strane ili zavinut na leđima, kao zastava, kolut, srp, poput vjeverice, vidre, vadičepa, s resama, sabljast itd.

RODOVNA KNJIGA je skup rodovnika koju vodi vrhovna kinološka organizacija u svakoj zemlji.

RODOVNIK je dokumenat kojim se potvrđuje čistokrvnost nekog psa. U rodoviniku su navedeni ovi podaci: ime psa, datum oštenjenja, pasmina, boje i oznake, broj registara, uzgajač, vlasnik, preci do u treće koljeno.

STANDARD je skup preciznih pravila koje utvrđuje nacionalna kinološka organizacija odakle pasmina potječe. Ona je zadužena za brigu oko uzgoja i unapređanja te pasmine, kako bi se postigla što veća ujednačenost psihićkih i fizičkih osobina pripadnika te pasmine. Svaka pasmina koju je priznala FCI-a (međunarodna organizacija) posjeduje svoj standard, koji smije mijenjati samo njena nacionalna organizacija. U standardu su spomenuti: visina, težina, kvaliteta dlake, boja dlake i očiju, građa kostura, oblik lubanje, gubice, ušiju, nogu, mišićje, kretanje, duljina i nošenje repa. U standardu je, tekođer, utvrđena narav i ponašanje, a naznačene su i greške koje smanjuju vrijednost psa ili ga diskvalificiraju.

STOP ili čeoni prijelaz je više ili manje vidljiva >>stepenica<< (ili zasjek) između nosnog hrpta i čela. Stop je kod raznih pasmina više ili manje naglašen.

ŠKOLOVANJE ili dresura je uvježbavanje psa koju izvodi specijalni učitelj (dreser). Psa se može školovati za obranu, za traženje droge ili traga, za čuvanje stada, za vojne svrhe, za vođenje slijepaca, te za razne načine pomagača u lovu.

TJERANJE se naziva kratko vrijeme kad se kuja sprema za parenje. Prvi put se pojavljuje od 8. do 10. mjeseca života, ponavlja se u pravilu dva puta godišnje.

TOY je engleska riječ za igračku, a u kinologiji znači minijaturnu varijantu one pasmine koja postoji i u većoj varijanti. Tako npr. postoji >>toy<< pudl, ali ne i >>toy<< čivava, koji je i sam sitan.

TRIMANJE je radnja kojom se skida suvišna dlaka ili prstima ili spec. nožićem i tako uljepšava oblik psa. Vrši se u pravilu u vrijeme mijenjanja dlake, kad je dlaka >>mrtva<<, a trimanje je bezbolno.

UVJETNI REFLEKS je fizičko-psihološki fenomen, determiran spajanjem određenog podražaja s nekom reakcijom. Pas posjeduje znatnoasocijativno pamćenje; on u kratko vrijeme nauči povezati neku našu riječ, pokret, zvuk sa svojom reakcijom. NPR: povodnik će povezati sa šetnjom, zdjelicu sa hranom i sl. Uvjetni refleksi mnogo pomažu kod dresure pasa.

UŠI su važan dio standarda pasmine. Mogu biti kratke, dugačke, nisko ili visoko usađeene, velike, malene, čitave, podrezane, kao u šišmiša, preklopljene, viseće, uspravne, poluuspravne, ružine i sl.

ZOONOZE su bolesti koje se kod pasa prenose na ljude.

ZUBALO psa je potpuno razvijeno sa 10-12 mjeseci. Može biti škarasto (najpoželjnije), kliještasto, potpuno (za mnoge pasmine propisano), manjkavo, da predgriza ili podgriza.


BROJAČ POSJETA
872008

Powered by Blogger.ba