SVE O PSIMA

Svaki pas ima svoj dan...

09.06.2005.

NJEMAČKI OVČAR (Deutscher Schaferhund)


Matična zemlja: Njemačka

Podrijetlo: Postoji nekoliko teorija o podrijetlu njemačkog ovčara: ili je nastao križanjem različitih ovčarskih pasmina, koje su nekoć postojale u Njemačkoj, ili potječe od slučajnog križanja kujica njemačkih ovčarki sa vukom. I kod ove pasmine, kao i kod svih drugih, podrijetlo gubi u dalekoj prošlosti. Sigurno je, međutim, da su prvi primjerci nejmačkih ovčara srednje duge dlake prikazani na izložbi u Hanoveru, 1882. godine, a kratkodlaki 1889. godine u Berlinu.

Opis:
Visina: 60 do 65cm mužjaci, 55 do 60 ženke; težina od 35 do 40kg. Tijelo je pačetvorinasto, snažno mišićavo; kosti čvrste građe. Spolne karakteristike se jako ističu. Glava je proporcialna tijelu, čelo nešto zaobljeno, zubalo snažno, potpuno i škarasto; uši pri korijenu široke, uspravno nošene, šiljaste, okrenute prama naprijed (štenadi do šest mjeseci uši smiju visjeti); oči su bademaste, nikad ispupčene, tamne boje, inteligentnog i živahnog izraza. Rep, gusto obrašten dlakom, seže najmanje do skočnog zgloba, visi dok pas miruje. Podlaktica i rame su mišićavi; bedro je široko i snažno; šape su okrugle i skupljene, mekuši vrlo tvrde. Boje dlake: crna, čeličnosiva, pepeljasto siva, jednobojna ili žuta sa crnim plaštom. Bijeli psi se izlučuju. Dlaka je gusta, ravna, tvrda, čvrsto prianja uz tijelo.

Narav: Hrabar, veseo, poslušan, ujednačen, vjeran, privržen gospodaru, prijatelj djece, tolerantan prema drugim životinjama, lako odgojiv.

Korištenje: Isprva voditelj stada, kasnije je korišten, zahvaljujući inteligenciji i visokim moralnim osobinama kao vojnički pas (nosilac poruka pod vatrom i kroz minska polja) ; za spašavanje (iz vode, u planinama, iz vatre); za vođenje slijepih (prikladnije su ženke jer su mirnije); u policiji (slijedi tragove stare i nekoliko dana). Njemački ovčar je nenadmašiv kao pas čuvar i kao pas za obranu. U tom svojstvu potpuno razvija svoje reflekse i munjevito napada. U svakoj će situaciji s mnogo volje i oduševljeno izvršavati svoj zadatak.

Hrana: Radnim psima je potrebno dnevno 500 do 700g mesa uz rižu, suhi kruh i kuhano povrće.

Napomena:
Štenad koja raste u slabo osvjetljenoj prostoriji može oboljeti od rahitisa. Stoga prvih 6 do 7 mjeseci hrani treba dodavati kalcij i vitamine.

09.06.2005.

ALJAŠKI MALAMUT- ALJAŠKI POLARNI PAS (Alaskan Malamute)


Matična zemlja:
SAD

Podrijetlo:
To je nordijski pas koji potječe od artičkog vuka. Njegovo je ime nastalo od >> Mahlemutes<< tj. pleme Eskima sa Aljaske, koje je uzgajalo najljepše pse za rad na snijegu.

Opis: Snažan pas, dobro građen, čvrstog tijela, široke glave i ponosnog držanja. Uši su uspravne, oči sitne, bademaste, kao u vuka, ali blagog izraza. Dlaka je gusta i tvrda, nije duga, s masnom i vunastom donjom dlakom. Boje su od svijetlosive do crne u svim nijansama; noge i gubica su gotovo uvijek bijele. Rep je obrastao dugim dlakama i nošen zavinuto na leđima. Visina: 55 do 67cm mužjaci, 50 do 58 ženke; težina: 29 do 35kg mužjaci, 22 do 31 kg ženke. Idealne visine su 64 cm za mužjake i 58cm za ženke.

Narav:
Vrlo vjeran, inteligentan, blag, privržen gospodaru. Osim toga je vrlo čist, bez mirisa i ne laje, već samo zavija.

Korištenje:
Pas za vuču saonica, sudjelovao je u mnogim polarnim ekspedicijama zbog žilavosti, smisla za orijentaciju i izvrsnog njuha.

09.06.2005.

BULTERIJER (Bull Terrier)


Matična zemlja: Velika Britanija

Podrijetlo:
Godine 1830. kada su bile popularne borbe između buldogova i bikova, ljubitelji tog >>sporta<< odlučili su stvoriti psa koji bi se s mnogo okretnosti umio baciti na neprijatelja pa su buldoga križali sa starim engleskim terijerom, dodavši nešto krvi dalmatinskog psa. Tako je nastao bulterijer, a 1850. godine nastala je bijela varijanta.

Opis:
Glava je ovalna, jako produljena, bez stopa; kosti čeljusti su vrlo snažne; zubi zdravi, snažni, pravilni, škarasti; oči tamne, sitne, bademasta; ramena snažna i mišićava; tijelo je oblo i puno; rep kratak, vodoravno nošen. Dlaka je kratka, tvrda, sjajna. Boja: potpuno bijela, bijela s crnim i tigrastim mrljama po glavi, tigrasta, riđa, crna, trobojna. Visina nije određena standardom (oko 40 do 55cm), a težina bi trebala iznositi 23,5 do 28kg.

Narav: Nekad vrlo krvoločan; moderni su ga uzgajači ublažili, pa je danas dobarm vjeran, odgojen, poslušan.

Korištenje: Podrijetlom gladijator, vrlo hrabara, krvoloča, s vremenom se stao koristiti kao čuvar ovaca, lovac na štakore, vojni i policijski pas, pas za pratnju, čuvar kuća i osoba.

09.06.2005.

DALMATINSKI PAS


Matična zemlja:
Hrvatska

Podrijetlo: Takvih je pasa bilo u starom Egiptu, odakle je preko Grčke došao u Dalmaciju i tu se zadržao. Najstarije poznato ime ove pasmine je dubrovački gonič, dok je kasnije selekcioniran i školovan kao dalmatinski ptičar. Hrvatski su ga pomorci proširili po svim državama kojima je je Dubrovačka republika tada imala trgovačke veze. Poznato je da je iz Francuske, gdje su ga zvali galski pas, došao u Englesku. Tu se uzgoj proširio i pas je dobio standard pod imenom >>dalmatian dog<< kao pas za pratnju, jer su Englezi kao pomorski narod znali da takvih pasa ima u Dalmaciji. U novije vrijeme pronađen je opis te pasmine u arhivu u Đakovu, zatim lik tog psa na nekoliko grbova, a posebno je spomenut u Hrvatskoj najstarijoj sistematici autohtonih pasa iz 1822. godine u Zadru.

Opis: Mišićav i skladan pas; visok je od 55 do 60cm (50 do 55 ženke), težak oko 25 kg. Glava je dobre duljine; gubica snažna; stop umjeren; njuška crna ili smeđa (prema boji oznaka). Oči su okrugle, crne ili smeđe, sjajne, inteligentnog izraza; uši tanke, priljubljene uz glavu; rep, snažan pri korijenu; stanjuje se prema vrhu a nošen je lagano svinut uvis; dlaka je kratka, tvrda, gusta, sjajna. Temeljna je boja uvijek posve bijela, s crnim ili jetrenim mrljama, veličine od 2 do 3cm. Što više mrlja, to je cjenjenij, ali mrlje ne smiju biti spojene ili tvoriti plohe.

Narav:
Blag, vjeran, samostalan ali lako odgojiv, osjetljiv. Potrebno mu je društvo čovjeka, inače postaje melakoličan. Rado se igra sa djecom. Posjeduje dobro pamćenje pa se godinama sjeća nepravedno primljenih ukora.

Korištenje:
U srednjem vijeku se koristio kao gonič. U devetnaestom stoljeću postao je ponajprije pas ptičar, a kasnije >>pas za šetnje<<, jer je upravo nevjerovatnom upornošću slijedio svog gospodara, bilo da je hodao, jahao ili se vozio u kočiji. S vremenom je postao kućni pas i pas čuvar. Čist je, uredan, izbjegava mlake, voli se kupati i prati.

Hrana:
Dnevno treba 300 do 350g mesa. 200g riže i kuhanog povrća. Ne voli konzerviranu hranu. Da se ne bi udebljao treba ga voditi na duge šetnje.

SVE O PSIMA

BRZA PRETRAGA PASMINA
NJEMAČKI LOVNI TERIJER (Deutscher Jagdterrier)

ŠKOTSKI OVČAR DUGODLAKI (Rough Collie)

TORNJAK

ARGENTINSKA DOGA (ARGENTINE DOGO, DOGO ARGENTINO ili ARGENTINIAN MASTIFF)

NIZOZEMSKI ŠPIC (Keeshond)

OVČARSKI PAS IZ BEAUCEA (Berger de Beauce - Beauceron)

TROBOJNI GONIČ

VAJMARSKI PTIČAR (Weimaraner)

BRADATI KOLI (Bearded Collie)

ENGLESKI KRATKODLAKI PTIČAR - POINTER (Pointer)

AFRIČKI GOLOKOŽI PAS (Chien a peau nue)

GRENLANDSKI POLARNI PAS (Groenlandshund)

RODEZIJSKI GONIC (Rhodesian Ridgeback)

ESKIMSKI PAS (Eskimo Dog)

ŠIBA - INU (Shiba-Inu)

ENGLESKI MASTIF (Mastiff)

ŠKOTSKI TERIJER (Scottish Terrier)

PAS SV. HUBERTA (Bloodhound)

IBIČKI HRTOLIKI GONIČ (Podenco Ibicenco)

BRETONSKI EPANJEL (Epagneul Breton)

ISLANDSKI ŠPIC (Islandsk hund)

KRATKODLAKI BERNANDINAC (Kurzhaariger St. Bernardshund)

PIKARDIJSKI OVČAR (Berger Picard)

ŠARPLANINAC

IRSKI SETTER (Irish Red Setter)

ŠI-CU (Shih - Tzu)

BERNSKI PLANISKI PAS (Berner Sennenhund)

TALIJANSKI MASTIF (Mastino napoletano)

PERZIJSKI HRT (Saluki)

KRATKODLAKI FOKSTERIJER (Fox Terrier Smooth)

DUGODLAKI BERNANDINAC (Langhaariger St. Bernhardshund)

ISTRASKI OŠTRODLAKI GONIČ

PEKINŠKI DVORSKI PSIĆ (Pekingese)

ŠKOTSKI JELENJI HRT (DIRHAUND) (Deerhound)

GREYHAUND - ENGLESKI KRATKODLAKI HRT (Greyhound)

AFGANISTANSKI HRT (Afghan hound)

BOSTONSKI TERIJER (Boston Terrier)

MOPS (Pug - Mops - Carlin)

TIBETSKI MASTIF (Tibetan Mastiff)

MAROKANSKI PASTIRSKI PAS Aidi (Chien de Atlas)

ČIUAUA- ČIVAVA (Chihuahua)

ENGLESKI BASET (Basset hound)

FRANCUSKI BULDOG (Bouledogue Francais)

ENGLESKI BULDOG (Bulldog)

BRAZILSKA DOGA (Fila Brasileiro)

NENECKI POLARNI PAS - SAMOJEDSKI ŠPIC Samojed (lajka samojedskaja ili lajka neneckaja)

NJEMAČKI OVČAR (Deutscher Schaferhund)

ALJAŠKI MALAMUT- ALJAŠKI POLARNI PAS (Alaskan Malamute)

Bulterijer (Bull Terrier)

DALMATINSKI PAS

AMERIČKI KOKER ŠPANIJEL (American Cocker Spaniel)

ŠAR - PEJ (Shar- Pei)

ŠPANJOLSKI HRT (Galgo espanol- Lerber espanol)

LEONBERŠKI PAS (Leonberger)

HARLEKINSKA NJEMAČKA DOGA (Deutsche Harlekin Dogge)

BORDOŠKA DOGA (Dogue de Bordeaux)

Patuljasti Gubičar (Zwergschnauzer)

Rotvajler (Rottweiler)

Sibirski Haski (Siberian Husky)

Njemački Bokser (Deutcher Boxer)

Bigl- Engleski kunićar (Beagle)

BOSANSKI OŠTRODLAKI GONIČ- BARAK

Velski Terijer (Welsh Terrier)

Raselov Terijer (Jack Russel Terrier)

PUDL (Caniche)

LABRADORSKI RETRIVER (Labrador Retriever)

ZAPADNOŠKOTSKI BIJELI TERIJER (West Highland White Terrier)

ZLATNI RETRIVER (Golden Retriever)

MAĐŽARSKI OVČAR PULI (Puli)

DOBERMAN PINČ (Doberman Pinscher)

NJEMAČKE DOGE

AMERIČKI STAFORDSKI TERIJER (American Staffordshire Terrier)

STAFORDSKI BULTERIJER (Staffordshire Bull Terrier)

RJEČNIK STRUČNIH NAZIVA
AGRESIVNOST je sklonost psa da napada i grize druge životinje i čovjeka. Uzroci su često psihičke smetnje.

AUTOHTON, samonikao. Pasmine pasa, koje su u davna vremena boravile na određenom teritoriju, gdje su se razvijale i oblikovale, bez pojave mješanaca, i bez utjecaja čovjeka, smatraju se autohtonima, samoniklima.

ČEONI USJEK --> vidi STOP

DLAKA je najkarakterističnija osobina neke pasmine. Dlaka može biti glatka, kratka, svilenasta, kovrčava, duga, mekana, ravna, valovita, vunasta, oštra, bodljasta, tvrda. Može biti sa paležem, tigrasta, harlekinska, s točkicama ili mrljama, pastrvasta i sl.

DRESURA --> vidi školovanje

GREBEN je točka na leđima četveronožaca određena vrhovima lopatica. Visina psa se upravo mjeri od te točke do pada.

HIGIJENA je skup pravila koja pridonose čistoći psa, kao kupanje, češljanje, četkanje, čišćenje od nametnika, pravilna prehrana, šetnje.

HOD je manje ili više karakterističan način kretanja pda. Dio je ličnosti životinje i vrlo je važan za lovačke pasmine, koje skaču i trče, često po neprohodnim terenima.

IZLOŽBE PASA su priredbe na kojima se izlažu i ocjenjuju čistokrvni psi, upisani u rodovnu knjigu, tj. koji imaju rodvnik. Na izložbama ocjenjuju ispitani i ovlašteni sudci. Oni na temelju standarda, odobrenog od Međunarodne kinološke federacije (FCI), pregledaju kod svakoga psa: tipičnost za pasminu, boju i kvalitetu dlake, zubalo, stav nogu i hod, boju očiju i oblik ušiju, te opći dojam. Na osnovi toga pregleda sudac daje ocjenu. Psi ocjenjeni odlično mogu dobiti razna prvenstva od čega su poznate kandidature za prvaka države (CAC) ili za međunarodng prvaka (CACIB). Na bazi određenog broja tih kanditatura (a kod radnih pasa ocjenjenih na utakmicama) postiže se naslov međunarodnog šampiona.

KINOFIL je svaki ljubitelj i uzgajač pasa koji pokazuje zanimanje za uzoj i usvršavanje pasmine.

KINOLOG je osoba koja znanstveno ili stručno proučava probleme usvršavanja uzgoja, pasmina, genetike, nasljednih mana i svih pitanja vezanih za pse. Kinologija je znanosto o psima.

KLUB je udruženje uzgajača, vlasnika i ljubitelja pasa, koji stimuliraju poznavanje, usavršavanje i raprostranjenje određene pasmine ili grupe pasmina. Postanak kluba je obično vezan sa službenim priznavanjem neke pasmine.

MESNATO, znači ružičasto, boje mesa. Nos je mesnate boje ako je bez crnig pigmenata, što je dopušteno kod nekih pasmina.

NASLJEĐE su biološke osobine koji roditelji prenose na svoje potmostvo i to po zakonima genetike vrijede za veliki broj primjeraka, to se kod pasa, s obzirom na mali broj potomstva, ne može sa sigurnošću predvidjeti kakvo će ono biti. Stvar je, međutim, uzgajača da se za parenje uzimaju primjerke dobrih fizičkih i psihički osobina, kako bi se što više vjerodostojnosti dobili kvalitetno potomstvo. Vodje uzgoja na temelju podataka o nasljednim osobinama pojedinih pasa određuju rasplodnjake i daju dozvole za parenje.

NJUŠKA je vrh gubice na glavi psa. Boja njuške varira od pasmine do pasmine i može zavisiti o d boje dlake do oznaka.

NOGE služe za kretanje. Prednje noge, propisanih kutova, služe prije svega za podupiranje, dok stražnje, kosijeg položaja i mišićave, služe za pokretanje. Kod kupnje štendai preporučuje se pažljivo pogledati zglobove jer, ako su natečeni, štene vjerovatno boluje od rahitisa.

NOŠENJE je vremensko razdoblje u kojem se embrio (zametak) razvija u maternici majke. Kuja nosi (skotna je) 58 do 65 dana, već prama starosti i pasmini, okolini i broju štenaca.

OČI su različite za svaku pasminu, pa mogu biti raznih oblika i boja, npr. okrugle, bademaste, ispupčene, kose, duboko usađene itd., dok su po boji (koja najčešće zavisi od boje dlake) svjetlije ili tamnije, crne, smeđe, žute, crvene, boja jantar i sl.

ODGOJ je postupak kojim se psa nauči da ne prlja kuću, da nepotrebno ne laje, da spava na određenome mjestu, da se privikne na povodnik, brnijcu ako je potrebno itd.

OKOMITOST se često u standardu traži za prednje noge mnogih pasmina, koje moraju biti određenih kutova, a u cjelini daju dojam okomitosti.

PALEŽ su oznake otvoreno riđe boje na određenim mjestima, a to su: iznad očiju, na gubici, na grudima, na nogama.

PASMINA je skup istovrsnih primjeraka (individua) iste vrste ili podvrste, čije se fizičke i psihičke osobine nasljeđuju od generacije do generacije. Većina pasmina su plod umjetne selekcije koju je izvršio čovjek.

PASTRVAST je onaj pas kojemu je temeljnja boja dlake svijetla, a pokrivena je sitnim tamnim točkicama kao u pastrve.

PEDIGRE ili rodoslovlje je porijeklo psa, poznato nekoliko generacija.

PIGMENTACIJA je boja tkiva kože psa.

PODGRIZANJE je oblik zubala pri kojem je donja čeljust više ili manje uvučena, a ocjenjuju se kao nasljedna greška.

PODVOLJAK nazivamo kožu na vratu koja visi u borama, a može biti tipičan za pojedine pasmine.

PREDGRIZANJE je pojava na zubalu kada zubi donje vilice stoje ispred sjekutića gornje vilice (čeljusti). Ako standardom nije propisano, predstavlja tešku grešku.

PSETARNICA je mjesto gdje se uzgajaju psi i gdje se vrše parenja, te gdje se prodaje štenad čistokrvnih pasa. Naziv psetarnice je prijavljen nacionalnoj kinološkoj organizaciji, a preko nje i Međunarodnoj kinološkoj organizaciji. Ime psetarnice je zaštićeno, te se dodaje svakom imenu šteneta koje potječe iz nje. Psetarnice pružaju garaniciju za kvalitetu štenaca i u času kupnje predaju kupcu rodovnik šteneta.

RADNA PASMINA pomae čovjeku svojim radom koji joj je prirođen ili se stiče školovanjem. Tu spadaju sve lovačke pasmine, službeni psi, pastirski psi, psi za obranu, te svi psi za čuvanje imovine. Neke pasmine moraju položiti ispit iz rada, ako žele steći prvenstvo u radu ili nacionalnom kandidaturom (CAT - YU) te međunarodnom kandidaturom (CACIT)

REP ke po obliku i po nošenju karakteristika pojedine pasmine. Rep može biti kratak (po prirodi ili skraćen), dug, depeo, tanak, nošen visoko ili nisko, svinut sa strane ili zavinut na leđima, kao zastava, kolut, srp, poput vjeverice, vidre, vadičepa, s resama, sabljast itd.

RODOVNA KNJIGA je skup rodovnika koju vodi vrhovna kinološka organizacija u svakoj zemlji.

RODOVNIK je dokumenat kojim se potvrđuje čistokrvnost nekog psa. U rodoviniku su navedeni ovi podaci: ime psa, datum oštenjenja, pasmina, boje i oznake, broj registara, uzgajač, vlasnik, preci do u treće koljeno.

STANDARD je skup preciznih pravila koje utvrđuje nacionalna kinološka organizacija odakle pasmina potječe. Ona je zadužena za brigu oko uzgoja i unapređanja te pasmine, kako bi se postigla što veća ujednačenost psihićkih i fizičkih osobina pripadnika te pasmine. Svaka pasmina koju je priznala FCI-a (međunarodna organizacija) posjeduje svoj standard, koji smije mijenjati samo njena nacionalna organizacija. U standardu su spomenuti: visina, težina, kvaliteta dlake, boja dlake i očiju, građa kostura, oblik lubanje, gubice, ušiju, nogu, mišićje, kretanje, duljina i nošenje repa. U standardu je, tekođer, utvrđena narav i ponašanje, a naznačene su i greške koje smanjuju vrijednost psa ili ga diskvalificiraju.

STOP ili čeoni prijelaz je više ili manje vidljiva >>stepenica<< (ili zasjek) između nosnog hrpta i čela. Stop je kod raznih pasmina više ili manje naglašen.

ŠKOLOVANJE ili dresura je uvježbavanje psa koju izvodi specijalni učitelj (dreser). Psa se može školovati za obranu, za traženje droge ili traga, za čuvanje stada, za vojne svrhe, za vođenje slijepaca, te za razne načine pomagača u lovu.

TJERANJE se naziva kratko vrijeme kad se kuja sprema za parenje. Prvi put se pojavljuje od 8. do 10. mjeseca života, ponavlja se u pravilu dva puta godišnje.

TOY je engleska riječ za igračku, a u kinologiji znači minijaturnu varijantu one pasmine koja postoji i u većoj varijanti. Tako npr. postoji >>toy<< pudl, ali ne i >>toy<< čivava, koji je i sam sitan.

TRIMANJE je radnja kojom se skida suvišna dlaka ili prstima ili spec. nožićem i tako uljepšava oblik psa. Vrši se u pravilu u vrijeme mijenjanja dlake, kad je dlaka >>mrtva<<, a trimanje je bezbolno.

UVJETNI REFLEKS je fizičko-psihološki fenomen, determiran spajanjem određenog podražaja s nekom reakcijom. Pas posjeduje znatnoasocijativno pamćenje; on u kratko vrijeme nauči povezati neku našu riječ, pokret, zvuk sa svojom reakcijom. NPR: povodnik će povezati sa šetnjom, zdjelicu sa hranom i sl. Uvjetni refleksi mnogo pomažu kod dresure pasa.

UŠI su važan dio standarda pasmine. Mogu biti kratke, dugačke, nisko ili visoko usađeene, velike, malene, čitave, podrezane, kao u šišmiša, preklopljene, viseće, uspravne, poluuspravne, ružine i sl.

ZOONOZE su bolesti koje se kod pasa prenose na ljude.

ZUBALO psa je potpuno razvijeno sa 10-12 mjeseci. Može biti škarasto (najpoželjnije), kliještasto, potpuno (za mnoge pasmine propisano), manjkavo, da predgriza ili podgriza.


BROJAČ POSJETA
940680

Powered by Blogger.ba