SVE O PSIMA

Svaki pas ima svoj dan...

02.04.2008.

TORNJAK

Matična zemlja: Bosna i Hercegovina

Tornjak je pastirski pas čija je zemlja porijekla Bosna i Hercegovina, a dominantan region uzgoja u BiH je širi region planine Vlašić (centralni dio BiH). Ime Tornjak potiče od riječi "tor" što znači ograđen prostor za smještaj i odmor ovaca na otvorenom prostoru na planinskoj ispaši. Ova pasmina živi na području BiH koja je tu postojala hiljadu godina unazad, o čemu svijedoči i pisani dokument. Kroničari su ovog psa registrirali prije deset stoljeća pod nazivom Kanis montanus - planinski pas, a od davnina ga je naše domaće stanovništvo nazivalo Tornjak. Tornjak je kao autohtona pasmina registrovan 9. 5. 1981. godine pod imenom "Bosansko-hercegovački pastirski pas- tornjak". Za njega je tada otvoren jugoslovenski rodovnik. Formirana je komisija od kinoloških sudaca sa zadatkom da uradi stručni dio poslova potrebnih za standardizaciju pasmine i njeno registriranje kod FCI kao nove autonomne pasmine pasa pod gore navedenim imenom. Standard je urađen i finaliziran 5. 10. 1990. godine u Travniku.

Malo je priznatih pasmina pasa koje imaju tako stare i precizne podatke o svom postojanju, obliku, visini, boji i namjeni kao što je slučaj sa tornjakom. On je dugo vremena odolijevao svim uticajima drugih pasmina s kojima je dolazio u životni kontakt. Ni ljudi ni dodiri s drugim psima nisu uspjeli bitnije izmjeniti njegov izgled, narav i radne kvalitete. Najvjerovatnije su ga stari Sloveni doveli u ove krajeve iz svoje pra-postojbine. Prema naučnim istraživanjima, skoro je neosporno da njegov predak potječe s Tibetanskog Mastifa, odnosno područja današnjeg Irana. Ekološki uslovi prebivališta tornjaka (surova kontinentalna planinska klima u arealu vuka i medvjeda i potreba njegovog gospodara), stvorile su psa tjelesno zdrava i snažna, skromnijih zahtijeva za smještaj i ishranu vrsnog čuvara.

Tornjak je plemenit, snažan, skladan i čvrst pas, skoro kvadratičan, prijatnog izgleda koji mu daje višebojna ili dvobojna gusta i duga dlaka, sa karakteristično nošenim kitnjastim repom. Glava, uši, prednji dio nogu i šape odlakani su kraćom, pravom i gustom dlakom, dok vrat ima izraženu grivu. Trup i zadnji dio nogu, kao i rep, odlakani su dugom tvrdom i pravom dlakom s gustom poddlakom. Dlaka ne bi smjela biti kraća od 9 cm, a što je duža to je poželjnjija, osobito griva vrata i "zastavice" na nogama i repu.

Tornjak može da bude višebojan (šaren), trobojan i dvobojan. Najpoželjniji su višebojni psi, a u svim varijantama osobito se cijeni oštrija razgarničenost boja. Njegova karakteristika je svijetliji obraz od boje trupa. Poželjno je, također, i lisa po sredini glave. Prskanost boja je dozvoljena, dok dvobojnost nije dozvoljena. Visina mužjaka na grebenu je 60 cm pa na više, a ženke 56 cm pa na više. Dužina trupa je najviše do 8% veća od visine mužjaka, do 10% je veća kod ženke. Visina prsa je oko 45 % visine grebena, a dozvoljene su i dublje grudi. Tornjak je staložen pas, dobroćudan prema ljudima, oprezno agresivan prema životinjama i drugim psima napadačima na gospodara, dom, tor i stado. Ustrajan je u izvršavanju postavljenih zadataka, lahko shvaća volju gospodara i lahko prihvaća obuku, koju možda nije ni potrebno vršiti, jer večina uzgajivača, koji imaju višegodišnje iskustvo s ovim psom će vam reći da je tornjak pas koji se uči, a ne dresira.

22. februar 2006. godine Generalni komitet FCI-a, na svojoj sjednici održanoj u Madridu, donio odluku o prihvatanju zahtjeva za uvrštavanje pasmine tornjak u nomenklaturu FCI priznatih pasmina. Pasmina tornjak ima pravo učešća na kako nacionalnim izložbama svih zemalja tako i na CACIB izložbama, evropskoj i svjetskoj izložbi. Tornjak će se ocjenjivati po standardu usaglašenom 10. februara 2006. godine u Sarajevu. Tornjak je u statusu provizorno priznatih pasmina, bez prava na CACIB titulu, ali sa mogućnošću takmičenja za najljepšeg psa 2 FCI grupe, odnosno BIS na CACIB izložbama.

Opšte karakteristike: Tornjak je staložen pas, dobroćudan prema ljudima (zbog ataka mnogobrojnih osvajača oštri psi su ubijani), oprezno agresivan prema zvijerima i napadačima na dom, tor, stado ili gospodara. Ustrajan je u izvršavanju postavljenih zadataka, lahko shvata naredbu gospodara i obuku, nepodmitljiv je i nepovjerljiv prema strancima, vrlo je otporan na bolesti. Skromnih je zahtjeva u ishrani i smještaju (u sniježnim noćima ostaje ležati u snijegu koji ga vrlo često i prekrije). Genetski je vrlo dominantan. Tijelo mu je vrlo snažno i skladno, pokreti lahki i skoro dostojanstveni. Dio lica (minimalno vrh njuške) je uvijek svjetliji od tamnih oznaka na tijelu.

Pogled je specifičan, bistar, samosvjestan, ozbiljan i miran. Dlaka s poddlakom bogata i tako složena da štiti od svih vremenskih nepogoda. Rep je kosmat i nošen visoko poput zastave.

Morofološke karakteristike: Njuška kod tornjaka je tupo klinasta i često divergirana iako ima i drugih tipova glave. Kod pasa u dobi preko četiri godine zubalo je klještasto, a kod mlađih potpuno i makazasto. Oči su bademaste, smeđe do tamne. Ušne školjke su veoma pokretne, a pri kretanju zabacuju ih unatrag tako da vanjski slušni otvor - kanal ostane nepokriven (odlika autohtonosti). U stanju mirovanja psa uši su najčešće priljubljene uz glavu, a dozvoljeno odstupanje je najviše 1 cm. Uši su srednje duge, trouglaste i obrasle kraćom dlakom. Prelaz vrata u trup je skoro neprimjetan. trup i leđa su pravilno građeni, dok su sapi blago koso položene i mišićave. Prsa su čiroka i snažna, a izražena kosmatost i duga dlaka ostavljaju dojam masivnijih prsa nego što jesu. Dlaka je karakteristična na vratu jer tvori grivu. Posebno je karakteristična odlakanost repa kojeg tornjak nosi iznad leđne linije. Ovakvo nošenje repa je dijelom uslovljeno poslom kojeg tornjak obavlja (čuvanje i držanje na okupu stada ovaca), jer upućuje gdje se pas ili kuja nalazi u stadu, a osim toga ovakvo držanje repa je i odlika dominantnosti u odnosu na druge pse koji se nalaze uz isto stado ovaca.

Tjelesne mjere: Prosječna visina do grebena odraslih mužjaka je 65 - 70 cm, a ženki 58 - 65 cm, prosječan obim grudi kod odraslih mužjaka je 88 - 92 cm, a kod ženki 73 - 77 cm. Prosječna dužina trupa kod odraslih mužjaka je 72 - 75 cm, a kod ženki 63 - 67 cm, obim lijevog metacarpusa kod odraslih mužjaka je 14 - 16 cm, a kod ženki 11 - 13 cm. Prosječna tjelesna masa odraslog mužjaka je 35 - 50 kg, a kod ženke 28 - 40 kg.

SVE O PSIMA

BRZA PRETRAGA PASMINA
NJEMAČKI LOVNI TERIJER (Deutscher Jagdterrier)

ŠKOTSKI OVČAR DUGODLAKI (Rough Collie)

TORNJAK

ARGENTINSKA DOGA (ARGENTINE DOGO, DOGO ARGENTINO ili ARGENTINIAN MASTIFF)

NIZOZEMSKI ŠPIC (Keeshond)

OVČARSKI PAS IZ BEAUCEA (Berger de Beauce - Beauceron)

TROBOJNI GONIČ

VAJMARSKI PTIČAR (Weimaraner)

BRADATI KOLI (Bearded Collie)

ENGLESKI KRATKODLAKI PTIČAR - POINTER (Pointer)

AFRIČKI GOLOKOŽI PAS (Chien a peau nue)

GRENLANDSKI POLARNI PAS (Groenlandshund)

RODEZIJSKI GONIC (Rhodesian Ridgeback)

ESKIMSKI PAS (Eskimo Dog)

ŠIBA - INU (Shiba-Inu)

ENGLESKI MASTIF (Mastiff)

ŠKOTSKI TERIJER (Scottish Terrier)

PAS SV. HUBERTA (Bloodhound)

IBIČKI HRTOLIKI GONIČ (Podenco Ibicenco)

BRETONSKI EPANJEL (Epagneul Breton)

ISLANDSKI ŠPIC (Islandsk hund)

KRATKODLAKI BERNANDINAC (Kurzhaariger St. Bernardshund)

PIKARDIJSKI OVČAR (Berger Picard)

ŠARPLANINAC

IRSKI SETTER (Irish Red Setter)

ŠI-CU (Shih - Tzu)

BERNSKI PLANISKI PAS (Berner Sennenhund)

TALIJANSKI MASTIF (Mastino napoletano)

PERZIJSKI HRT (Saluki)

KRATKODLAKI FOKSTERIJER (Fox Terrier Smooth)

DUGODLAKI BERNANDINAC (Langhaariger St. Bernhardshund)

ISTRASKI OŠTRODLAKI GONIČ

PEKINŠKI DVORSKI PSIĆ (Pekingese)

ŠKOTSKI JELENJI HRT (DIRHAUND) (Deerhound)

GREYHAUND - ENGLESKI KRATKODLAKI HRT (Greyhound)

AFGANISTANSKI HRT (Afghan hound)

BOSTONSKI TERIJER (Boston Terrier)

MOPS (Pug - Mops - Carlin)

TIBETSKI MASTIF (Tibetan Mastiff)

MAROKANSKI PASTIRSKI PAS Aidi (Chien de Atlas)

ČIUAUA- ČIVAVA (Chihuahua)

ENGLESKI BASET (Basset hound)

FRANCUSKI BULDOG (Bouledogue Francais)

ENGLESKI BULDOG (Bulldog)

BRAZILSKA DOGA (Fila Brasileiro)

NENECKI POLARNI PAS - SAMOJEDSKI ŠPIC Samojed (lajka samojedskaja ili lajka neneckaja)

NJEMAČKI OVČAR (Deutscher Schaferhund)

ALJAŠKI MALAMUT- ALJAŠKI POLARNI PAS (Alaskan Malamute)

Bulterijer (Bull Terrier)

DALMATINSKI PAS

AMERIČKI KOKER ŠPANIJEL (American Cocker Spaniel)

ŠAR - PEJ (Shar- Pei)

ŠPANJOLSKI HRT (Galgo espanol- Lerber espanol)

LEONBERŠKI PAS (Leonberger)

HARLEKINSKA NJEMAČKA DOGA (Deutsche Harlekin Dogge)

BORDOŠKA DOGA (Dogue de Bordeaux)

Patuljasti Gubičar (Zwergschnauzer)

Rotvajler (Rottweiler)

Sibirski Haski (Siberian Husky)

Njemački Bokser (Deutcher Boxer)

Bigl- Engleski kunićar (Beagle)

BOSANSKI OŠTRODLAKI GONIČ- BARAK

Velski Terijer (Welsh Terrier)

Raselov Terijer (Jack Russel Terrier)

PUDL (Caniche)

LABRADORSKI RETRIVER (Labrador Retriever)

ZAPADNOŠKOTSKI BIJELI TERIJER (West Highland White Terrier)

ZLATNI RETRIVER (Golden Retriever)

MAĐŽARSKI OVČAR PULI (Puli)

DOBERMAN PINČ (Doberman Pinscher)

NJEMAČKE DOGE

AMERIČKI STAFORDSKI TERIJER (American Staffordshire Terrier)

STAFORDSKI BULTERIJER (Staffordshire Bull Terrier)

RJEČNIK STRUČNIH NAZIVA
AGRESIVNOST je sklonost psa da napada i grize druge životinje i čovjeka. Uzroci su često psihičke smetnje.

AUTOHTON, samonikao. Pasmine pasa, koje su u davna vremena boravile na određenom teritoriju, gdje su se razvijale i oblikovale, bez pojave mješanaca, i bez utjecaja čovjeka, smatraju se autohtonima, samoniklima.

ČEONI USJEK --> vidi STOP

DLAKA je najkarakterističnija osobina neke pasmine. Dlaka može biti glatka, kratka, svilenasta, kovrčava, duga, mekana, ravna, valovita, vunasta, oštra, bodljasta, tvrda. Može biti sa paležem, tigrasta, harlekinska, s točkicama ili mrljama, pastrvasta i sl.

DRESURA --> vidi školovanje

GREBEN je točka na leđima četveronožaca određena vrhovima lopatica. Visina psa se upravo mjeri od te točke do pada.

HIGIJENA je skup pravila koja pridonose čistoći psa, kao kupanje, češljanje, četkanje, čišćenje od nametnika, pravilna prehrana, šetnje.

HOD je manje ili više karakterističan način kretanja pda. Dio je ličnosti životinje i vrlo je važan za lovačke pasmine, koje skaču i trče, često po neprohodnim terenima.

IZLOŽBE PASA su priredbe na kojima se izlažu i ocjenjuju čistokrvni psi, upisani u rodovnu knjigu, tj. koji imaju rodvnik. Na izložbama ocjenjuju ispitani i ovlašteni sudci. Oni na temelju standarda, odobrenog od Međunarodne kinološke federacije (FCI), pregledaju kod svakoga psa: tipičnost za pasminu, boju i kvalitetu dlake, zubalo, stav nogu i hod, boju očiju i oblik ušiju, te opći dojam. Na osnovi toga pregleda sudac daje ocjenu. Psi ocjenjeni odlično mogu dobiti razna prvenstva od čega su poznate kandidature za prvaka države (CAC) ili za međunarodng prvaka (CACIB). Na bazi određenog broja tih kanditatura (a kod radnih pasa ocjenjenih na utakmicama) postiže se naslov međunarodnog šampiona.

KINOFIL je svaki ljubitelj i uzgajač pasa koji pokazuje zanimanje za uzoj i usvršavanje pasmine.

KINOLOG je osoba koja znanstveno ili stručno proučava probleme usvršavanja uzgoja, pasmina, genetike, nasljednih mana i svih pitanja vezanih za pse. Kinologija je znanosto o psima.

KLUB je udruženje uzgajača, vlasnika i ljubitelja pasa, koji stimuliraju poznavanje, usavršavanje i raprostranjenje određene pasmine ili grupe pasmina. Postanak kluba je obično vezan sa službenim priznavanjem neke pasmine.

MESNATO, znači ružičasto, boje mesa. Nos je mesnate boje ako je bez crnig pigmenata, što je dopušteno kod nekih pasmina.

NASLJEĐE su biološke osobine koji roditelji prenose na svoje potmostvo i to po zakonima genetike vrijede za veliki broj primjeraka, to se kod pasa, s obzirom na mali broj potomstva, ne može sa sigurnošću predvidjeti kakvo će ono biti. Stvar je, međutim, uzgajača da se za parenje uzimaju primjerke dobrih fizičkih i psihički osobina, kako bi se što više vjerodostojnosti dobili kvalitetno potomstvo. Vodje uzgoja na temelju podataka o nasljednim osobinama pojedinih pasa određuju rasplodnjake i daju dozvole za parenje.

NJUŠKA je vrh gubice na glavi psa. Boja njuške varira od pasmine do pasmine i može zavisiti o d boje dlake do oznaka.

NOGE služe za kretanje. Prednje noge, propisanih kutova, služe prije svega za podupiranje, dok stražnje, kosijeg položaja i mišićave, služe za pokretanje. Kod kupnje štendai preporučuje se pažljivo pogledati zglobove jer, ako su natečeni, štene vjerovatno boluje od rahitisa.

NOŠENJE je vremensko razdoblje u kojem se embrio (zametak) razvija u maternici majke. Kuja nosi (skotna je) 58 do 65 dana, već prama starosti i pasmini, okolini i broju štenaca.

OČI su različite za svaku pasminu, pa mogu biti raznih oblika i boja, npr. okrugle, bademaste, ispupčene, kose, duboko usađene itd., dok su po boji (koja najčešće zavisi od boje dlake) svjetlije ili tamnije, crne, smeđe, žute, crvene, boja jantar i sl.

ODGOJ je postupak kojim se psa nauči da ne prlja kuću, da nepotrebno ne laje, da spava na određenome mjestu, da se privikne na povodnik, brnijcu ako je potrebno itd.

OKOMITOST se često u standardu traži za prednje noge mnogih pasmina, koje moraju biti određenih kutova, a u cjelini daju dojam okomitosti.

PALEŽ su oznake otvoreno riđe boje na određenim mjestima, a to su: iznad očiju, na gubici, na grudima, na nogama.

PASMINA je skup istovrsnih primjeraka (individua) iste vrste ili podvrste, čije se fizičke i psihičke osobine nasljeđuju od generacije do generacije. Većina pasmina su plod umjetne selekcije koju je izvršio čovjek.

PASTRVAST je onaj pas kojemu je temeljnja boja dlake svijetla, a pokrivena je sitnim tamnim točkicama kao u pastrve.

PEDIGRE ili rodoslovlje je porijeklo psa, poznato nekoliko generacija.

PIGMENTACIJA je boja tkiva kože psa.

PODGRIZANJE je oblik zubala pri kojem je donja čeljust više ili manje uvučena, a ocjenjuju se kao nasljedna greška.

PODVOLJAK nazivamo kožu na vratu koja visi u borama, a može biti tipičan za pojedine pasmine.

PREDGRIZANJE je pojava na zubalu kada zubi donje vilice stoje ispred sjekutića gornje vilice (čeljusti). Ako standardom nije propisano, predstavlja tešku grešku.

PSETARNICA je mjesto gdje se uzgajaju psi i gdje se vrše parenja, te gdje se prodaje štenad čistokrvnih pasa. Naziv psetarnice je prijavljen nacionalnoj kinološkoj organizaciji, a preko nje i Međunarodnoj kinološkoj organizaciji. Ime psetarnice je zaštićeno, te se dodaje svakom imenu šteneta koje potječe iz nje. Psetarnice pružaju garaniciju za kvalitetu štenaca i u času kupnje predaju kupcu rodovnik šteneta.

RADNA PASMINA pomae čovjeku svojim radom koji joj je prirođen ili se stiče školovanjem. Tu spadaju sve lovačke pasmine, službeni psi, pastirski psi, psi za obranu, te svi psi za čuvanje imovine. Neke pasmine moraju položiti ispit iz rada, ako žele steći prvenstvo u radu ili nacionalnom kandidaturom (CAT - YU) te međunarodnom kandidaturom (CACIT)

REP ke po obliku i po nošenju karakteristika pojedine pasmine. Rep može biti kratak (po prirodi ili skraćen), dug, depeo, tanak, nošen visoko ili nisko, svinut sa strane ili zavinut na leđima, kao zastava, kolut, srp, poput vjeverice, vidre, vadičepa, s resama, sabljast itd.

RODOVNA KNJIGA je skup rodovnika koju vodi vrhovna kinološka organizacija u svakoj zemlji.

RODOVNIK je dokumenat kojim se potvrđuje čistokrvnost nekog psa. U rodoviniku su navedeni ovi podaci: ime psa, datum oštenjenja, pasmina, boje i oznake, broj registara, uzgajač, vlasnik, preci do u treće koljeno.

STANDARD je skup preciznih pravila koje utvrđuje nacionalna kinološka organizacija odakle pasmina potječe. Ona je zadužena za brigu oko uzgoja i unapređanja te pasmine, kako bi se postigla što veća ujednačenost psihićkih i fizičkih osobina pripadnika te pasmine. Svaka pasmina koju je priznala FCI-a (međunarodna organizacija) posjeduje svoj standard, koji smije mijenjati samo njena nacionalna organizacija. U standardu su spomenuti: visina, težina, kvaliteta dlake, boja dlake i očiju, građa kostura, oblik lubanje, gubice, ušiju, nogu, mišićje, kretanje, duljina i nošenje repa. U standardu je, tekođer, utvrđena narav i ponašanje, a naznačene su i greške koje smanjuju vrijednost psa ili ga diskvalificiraju.

STOP ili čeoni prijelaz je više ili manje vidljiva >>stepenica<< (ili zasjek) između nosnog hrpta i čela. Stop je kod raznih pasmina više ili manje naglašen.

ŠKOLOVANJE ili dresura je uvježbavanje psa koju izvodi specijalni učitelj (dreser). Psa se može školovati za obranu, za traženje droge ili traga, za čuvanje stada, za vojne svrhe, za vođenje slijepaca, te za razne načine pomagača u lovu.

TJERANJE se naziva kratko vrijeme kad se kuja sprema za parenje. Prvi put se pojavljuje od 8. do 10. mjeseca života, ponavlja se u pravilu dva puta godišnje.

TOY je engleska riječ za igračku, a u kinologiji znači minijaturnu varijantu one pasmine koja postoji i u većoj varijanti. Tako npr. postoji >>toy<< pudl, ali ne i >>toy<< čivava, koji je i sam sitan.

TRIMANJE je radnja kojom se skida suvišna dlaka ili prstima ili spec. nožićem i tako uljepšava oblik psa. Vrši se u pravilu u vrijeme mijenjanja dlake, kad je dlaka >>mrtva<<, a trimanje je bezbolno.

UVJETNI REFLEKS je fizičko-psihološki fenomen, determiran spajanjem određenog podražaja s nekom reakcijom. Pas posjeduje znatnoasocijativno pamćenje; on u kratko vrijeme nauči povezati neku našu riječ, pokret, zvuk sa svojom reakcijom. NPR: povodnik će povezati sa šetnjom, zdjelicu sa hranom i sl. Uvjetni refleksi mnogo pomažu kod dresure pasa.

UŠI su važan dio standarda pasmine. Mogu biti kratke, dugačke, nisko ili visoko usađeene, velike, malene, čitave, podrezane, kao u šišmiša, preklopljene, viseće, uspravne, poluuspravne, ružine i sl.

ZOONOZE su bolesti koje se kod pasa prenose na ljude.

ZUBALO psa je potpuno razvijeno sa 10-12 mjeseci. Može biti škarasto (najpoželjnije), kliještasto, potpuno (za mnoge pasmine propisano), manjkavo, da predgriza ili podgriza.


BROJAČ POSJETA
944840

Powered by Blogger.ba